Nabavka 50.000 doza vakcine „Fajzer” Crnu Goru će koštati oko 440.000 eura, a, kako saznajemo, daleko skuplje će biti ruska i kineska vakcina, koje će stići mimo Kovaks mehanizma koji je još prije pet mjeseci okupio oko 170 država. Fajzerova vakcina po komadu košta 17,68 eura ili 8,84 po jednoj dozi, dok se cijena kineske kreće do 44 eura (22 po dozi). Kovaks mehanizam za vakcine protiv Kovida-19 iniciran je od strane Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) kako bi se omogućila, kako je ranije saopšteno, pravedna raspodjela vakcina među zemljama učesnicama.
Iz Ministarstva zdravlja i Vlade Crne Gore do danas nije saopšteno koliko će koštati nabavka 250.000 najavljenih doza za imunizaciju, odnosno 125.000 vakcina (dvije doze za jednu vakcinu), niti kojim će sredstvima biti plaćene. Evropska unija je prošle godine, nakon tvita belgijskog ministra da cijena vakcine zavisi i od veličine države, upozorila da je nedopustivo objavljivanje povjerljivih podataka iz sporazuma i ugovorima sa proizvođačima, koji se tome protive. Ipak, svjetski mediji spekulišu da će sve države koje kasne sa nabavkom morati papreno da plate vakcine mimo kovaksovog sporazuma. U Srbiji je objavljeno da je ta država dobila vakcine sa velikim popustima.
Iz Ministarstva zdravlja „Danu” nisu odgovorili na pitanja koja smo im uputili mejlom – po kojoj cijeni će biti kupljene pojedinačne doze vakcine od tri proizvođača – Fajzera, kineskog Sinoframa i ruskog Sputnjika. Prema propisima Svjetske zdravstvene organizacije, građani će u Crnoj Gori primati dvije doze vakcina u razmaku od 21 dan.
Prema pisanju svjetskih medija, najskuplja je kineska vakcina, čija je cijena oko 22 eura po jednoj dozi. Ministarka zdravlja
Jelena Borovinić Bojović saopštila je nedavno da očekuje da dio kineskih vakcina bude doniran, te da je Crna Gora u pregovorima za 150.000 doza, odnosno 75.000 vakcina.
Prema informacijama, jedna doza ruske vakcina „sputnjik V” košta od 13 do 15 eura, a najavljena je nabavka 50.000 doza.
Prema saznanjima „Dana” iz Ministarstva zdravlja, u toku je formiranje radnog tijela za finansiranje i nabavku vakcine, koju će činiti predstavnici tog resora, Fonda za zdravstveno osiguranje, Ministarstva finansija, Instituta za javno zdravlje i drugih vladinih institucija. Da Crna Gora ozbiljno kasni sa imunizacijom stanovništva nedavno je priznala i ministarka Borovinić Bojović, koja je optužila prethodnu Vladu i ministra zdravlja
Kenana Hrapovića da su zakasnili sa početkom pregovora za nabavku vakcine, što su druge države počele još ljetos. Novi ministar inostranih poslova
Đorđe Radulović nedavno je uputio pismo EU, u kom traži da pomognu Crnoj Gori da nabavi vakcine.
Ministarka Borovinić Bojović je kazala da su ugovori o nabavci vakcina sa tri proizvođača u završnoj fazi, ali da nije poznat precizan datum isporuke prvog kontingenta. Početak vakcinacije najavljivan je za februar.
Bivši ministar zdravlja Kenan Hrapović je 9. oktobra prošle godine, kada je u ime Crne Gore potpisao pristup kovaks inicijativi, tvrdio da to podrazumijeva da ćemo bez čekanja i naknadnog apliciranja dobiti vakcine kada budu proizvedene. Tada je i jedini put iznio podatak da će jednu dozu vakcine Crna Gora platiti 8,84 eura, a da će nabavka ukupno 246.000 doza za 20 odsto stanovništva u prvom krugu preko Kovaksa koštati 2,14 miliona eura. Tom prilikom saopšteno je i da je plaćen avans u visini 646.000 eura.
Hrapović je tada objasnio da, „ukoliko država ne pristupi kovaks inicijativi, stavlja se u poziciju samostalnog pregovarača i dovodi u nepovoljan položaj kod proizvođača u odnosu na veće i razvijene zemlje, imajući u vidu potrebnu količinu vakcina za Crnu Goru, što bi se direktno odrazilo na visinu cijene po dozi i vrijeme čekanja na isporuku”. Bivši ministar tada nije pominjao nabavku kineske i ruske vakcine, a nova ministarka, koja je u decembru preuzela ovu dužnost, našla se na udaru javnosti i pitanja zašto Crna Gora kasni sa nabavkom vakcine.
Pomoćnik direktora Instituta za ljekove i medicinska sredstva
Željka Bešović kazala je za „Dan” da Institutu još uvijek nije podnijet zahtjev za registraciju vakcine protiv SARS-KoV-2 virusa od bilo kojeg proizvođača.
– U komunikaciji smo sa nekim proizvođačima koji su najavili podnošenje zahtjeva u skladu sa očekivanim isporukama za tržište Crne Gore. Procedura i uslovi za registraciju vakcina definisani su Zakonom o ljekovima i Pravilnikom o bližim uslovima za izdavanje dozvole za stavljanje lijeka u promet. Uslovi se prevashodno odnose na dostavljanje odgovarajućih podataka o ispitivanju vakcine kojima se dokumentuje njen kvalitet (farmaceutsko-hemijsko-biološka ispitivanja), bezbjednost i efikasnost (pretkliničke i kliničke studije) kao i odgovarajućih sertifikata koji se odnose na sama proizvodna mjesta – ističe Bešović.
Ona navodi da je važno naglasiti da naš Zakon o ljekovima predviđa i mogućnost izdavanja dozvole za uvoz lijeka koji nije registrovan u slučaju postojanja medicinski opravdane potrebe, odnosno epidemija.
– Ovaj postupak hitnog odobrenja uvoza lijeka je pandan postupku hitnog odobrenja koje su koristile zemlje poput SAD i Velike Britanije da odobre prometovanje vakcina na svojoj teritoriji. Ovaj postupak traje značajno kraće od postupka registracije (od 3 do 7 dana), a podrazumijeva dostavljanje dokumentacije o kontroli vakcine koja se uvozi i potvrdi ispunjenja uslova propisanih za proizvođača vakcine – objašnjava Bešović.
D.B.–N.M.
Od 30 do 150 dana registracija u normalnim uslovimaBešović objašnjava da vakcine koje ispune ove zahtjeve mogu biti registrovane u CInMED a svakako da prethodna registracija u EU (sa kojom smo uskladili naš regulatorni okvir kada su ovi postupci u pitanju), omogućavaju da se taj postupak sprovede po ubrzanoj proceduri (uz dostavljanje istovjetnih podataka koji su dostavljeni i regulatornim organima u EU, odnosno Evropskoj Agenciji za ljekove).
– Ovaj ubrazni postupak u skladu sa zakonom može trajati do 150 dana (u odnosu na uobičajenih 210 dana) ali on u praksi može biti i značajno kraći (oko 30 dana) – kazala je Bešović.
)){kind=small}
